Nobel za fiziku belgijskom naučniku Francisu Halzenu za istraživanje neuhvatljivih čestica
Belgijski fizičar Francis Halzen dobio je ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku zbog istraživanja neutrina - veoma sitnih čestica koje gotovo neprimetno prolaze kroz materiju, čak i kroz Zemlju. Halzen je jedan od ključnih naučnika iza projekta Ajskjub (IceCube), ogromne naučne opservatorije koja se nalazi duboko ispod leda na Antarktiku. Tamo naučnici
Evo ko je dobitnik Nobelove nagrade za fiziku
Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku je Frensis Halzen sa Univerziteta u Viskonsinu. Nagrada mu je dodeljena "za odlučujući doprinos opservatoriji IceCube Neutrino i otkriće visokoenergetskih neutrina astrofizičkog porekla", saopštila je organizacija koja dodeljuje nagradu, prenosi "Gardijan". Opservatorija IceCube Neutrino nalazi se na stanici Amundsen-Skot
Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku je Frensis Halzen
Nobel za fiziku naučniku koji je ‘otvorio novi prozor našeg univerzuma’
0 komentara Reuters Halzen je nagrađen „za odlučujući doprinos opservatoriji IceCube Neutrino i otkriće visokoenergetskih neutrina astrofizičkog porekla“, saopštio je žiri Frensis Halzen, belgijsko-američki naučnik, dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 2026. za rad na subatomskim (manjim od atoma) česticama na Južnom polu, saopštio je žiri. Halzen
Dodeljena Nobelova nagrada za fiziku!
Fransis Halzen dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku za 2026. godinu, odlučila je Kraljevska švedska akademija nauka. Priznanje mu je pripalo za odlučujući doprinos izgradnji opservatorije IceCube i otkriću visokoenergetskih neutrina astrofizičkog porekla. Halzen, 82-godišnji fizičar rođen u Belgiji, decenijama se bavio proučavanjem neutrina, izuzetno
Nobelova nagrada za fiziku Fransisu Halcenu za rad na detekciji kosmičkih čestica
EPA/CHRISTINE OLSSON SWEDEN OUT 0 komentara Nobelova nagrada za fiziku za 2026. godinu dodeljena je Fransisu Halcenu, pioniru među belgijskim astrofizičarima, čiji je rad na razvoju ogromne opservatorije na Antarktiku, namenjene detekciji „sablasnih“ kosmičkih čestica, postavio temelje za „potpuno novu vrstu astronomije“. Neutrinska opservatorija









